Plemićka ruta

Plemićka ruta Virovitičko-podravske županije obuhvaća obilazak mjesta koje su kulturološki, razvojno i arhitektonski obilježile plemićke obitelji Pejačević, Schaumburg-Lippe, Janković, Drašković i Mihalović.

 

Prijedlog obilaska:

08:00                  Dolazak u Viroviticu

08:00  – 08:15    Obilazak Palače Pejačević i nekadašnjeg svratišta “K Lippeovoj ruži”                                               (Palača Pejačević, zgrada starog hotela)        

08:15  – 09:30    Obilazak Dvorca Pejačević i perivoja (Virovitica)              

09:45  – 10:30     Obilazak Dvorca Janković u Suhopolju (Suhopolje)

10:30 – 11:00     Pauza za kavu

11:00 – 11:05     Dvorac Janković u Cabuni (Cabuna)

11:30 – 12:30     Obilazak posjetiteljskog centra “Dravska priča”

                             (Kurija Drašković, Noskovci)             

12:50 – 13:50     Posjet Zavičajnom muzeju Slatina (Zavičajni muzej Slatina)

14:30 – 15:30     Pauza za ručak Planinarski dom Jankovac (Park prirode Papuk)                               

16:00 – 16:10     Posjet Kuriji Mihalović (Orahovica)

16:15 – 17:15     Ružica grad (Park prirode Papuk)

            18:30      Dolazak u Kuriju Janković večera i noćenje (Kapela Dvor)

 

Dvorac Pejačević (Virovitica)

Gradnja turističkog bisera Slavonije trajala je četiri godine (1800. – 1804.). Dvorac Pejačević sagradio je grof Antun Pejačević na mjestu porušenog srednjovjekovnog burga. Odlikuje se barokno-klasicističkim stilskim karakteristikama, a okružen je skladnim parkom. Sve je počelo 1749. godine, kada je virovitički posjed, darovnicom Marije Terezije, otkupio Josip Pejačević. Njegov sin Antun I., uz pomoć bečkog arhitekta Rotha, dao je na temeljima srednjovjekovnog burga sagraditi dvorac oko kojeg se grad razvijao i širio. Gradnju je dovršio Antun II. Pejačević. U sklopu izgradnje uređen je park oko dvorca. Antun III. Pejačević prodaje je dvorac i imanje 1841. godine njemačkoj kneževskoj obitelji Schaumburg-Lippe. Godine 1911. novi vlasnik postaje grof Ivan Drašković, a 1930. Općina Virovitica. Dvorac je i danas u vlasništvu Grada Virovitice te predstavlja najvažniju kulturnu, povijesnu i turističku znamenitost koja dominira središtem Virovitice. Dvorac Pejačević je obnovljen 2019. godine sredstvima EU fondova te se u njemu danas nalazi moderan multimedijski muzej s novim postavom „Drveno doba“, restoran, cafe bar i suvenirnica.

Foto: Matija Rođak, icv.hr
Svratište „K Lippeovoj ruži“ (Virovitica)

Njemačka kneževska obitelj Schaumburg-Lippe od sredine 19. stoljeća započinje s nizom gospodarskih aktivnosti na ovom području. U Virovitici pokreću proizvodnju šećera i uzgoj ribe, bave se šumarstvom, postaju vlasnici pustare u Višnjici i bave se stočarstvom i poljoprivredom, sade velike nasade vinove loze, u Slatini pokreću proizvodnju piva i pjenušca, u Virovitici od grofovske obitelji Pejačević kupuju dvorac, grade gostionicu – svratište ‘K Lippeovoj ruži’.

Fotografija Starog hotela u Virovitici iz 2001. godine. Dokumentacija Konzervatorskog odjela u Požegi
Palača Pejačević (Virovitica)

Današnji izgled Palače Pejačević datira iz druge polovice 18. stoljeća i predstavlja impozantan primjerak barokne svjetovne arhitekture, kao i jedno od najstarijih virovitičkih kulturnih dobara na području graditeljstva. Obnovljena Palača Pejačević nova je adresa virovitičke Gradske uprave.

Foto: Matija Rođak, icv.hr
Dvorac Janković (Cabuna)

Dvorac Janković u Cabuni još je jedno reprezentativno zdanje grofovske obitelji Janković. Sagrađen je u drugoj polovini 19. stoljeća, a potpuno je propao 60-ih godina 20. stoljeća. Poput dvorca i perivoja u Suhopolju postao je predmetom interesa s namjerom da se obnovi.

Foto: Antonio Jurkin, virovitica.info
Zavičajni muzej Slatina (Slatina)

Zavičajni muzej Slatina sakuplja, čuva i izlaže u stalnom postavu ili na izložbenim ciklusima, predmete prirodne, materijalne i duhovne kulturne baštine, koji potječu sa područja grada Slatine i općina Čađavica, Sopje, Voćin, Mikleuš i Nova Bukovica. Muzej je osnovan 1984. godine. U stalnom postavu posjetitelji se mogu upoznati sa slatinskom tisućugodišnjom poviješću, njezinom bogatom kulturnom baštinom. Muzej pokazuje kulturni identitet Slatine i slatinskog kraja i definira prepoznatljivost i posebnost Slatine i njezine kulture u širem hrvatskom krugu. Svojom koncepcijom i postavom slatinski Zavičajni muzej predstavlja osobit primjer kulturno-turističke atrakcije.

Foto: icv.hr
Dvorac Janković (Suhopolje)

Dvorac Janković u Suhopolju građen je od sredine 18. do početka 20. stoljeća, a danas su na njemu prepoznatljiva historicistička stilska obilježja. Okružen je monumentalnim perivojem. Dvorac Janković obnovljen je 2019. godine sredstvima EU fondova u centar za posjetitelje s multimedijalnim prostorom, suvenirnicom, smještajnim kapacitetom, kao i 5D kinom.

Foto: Matija Rođak, icv.hr
Kurija Drašković (Noskovci)

Krajem 19. i početkom 20.  stoljeća grofovska obitelj Drašković gradi, preoblikuje ili tek kupuje dvorce i kurije na području istočne i središnje Hrvatske. Tako je nastala i ladanjska kuća/kurija u Noskovcima koju krase smirena klasicistička obilježja. Kurija je okružena perivojem, a cijeli je kompleks nedavno temeljito obnovljen. U kuriji je smješten posjetiteljski centar i hostel kapaciteta 34 ležaja.

foto: virovitica-nature.hr
Kurija Janković (Kapela Dvor)

Kurija Janković u Kapeli Dvoru predstavlja osobito lijep primjer plemićke ladanjske arhitekture iz 19. stoljeća. Donedavno zapuštena i ruševna, potpuno je obnovljena te stavljena u funkciju heritage hotela s 4 zvjezdice.

Foto: M. Turkalj
Kurija Mihalović (Orahovica)

Kuriju je sagradila obitelj Mihalović, kako povijesni podaci bilježe, u drugoj polovini 18. i početkom 19. stoljeća. Plemićka obitelj Mihalović posjedovala je dvorac i vlastelinstvo Orahovice čak 176 godina! Već od 1716. godine dodijeljeno im je plemstvo, a od početka 19. stoljeća uz svoje prezime pisali su pridjevak ‘od Orahovice’. Sredinom 20. st. u kuriji je bila smještena orahovačka zdravstvena ambulanta, mala bolnica, a desno krilo zgrade pretvoreno je u rodilište. Nakon iseljenja ambulante useljene su općinske službe, a danas u ovom zaštićenom kulturnom dobru smješten je orahovački Gradski muzej, Gradska knjižnica te velika gradska vijećnica.

Foto: Radio Orahovica
Gorsko izletište (Jankovac)

U 19. stoljeću grof Josip Janković otkriva čarobnu dolinu u srcu Papuka u koju povremeno dolazi u lov, da bi se, nedugo potom, u nju i sasvim preselio. Njemu u čast dolina dobiva naziv Jankovac. Zbog osobitih prirodnih vrijednosti, lokalitet koji je smješten na 475 m nadmorske visine, još 1955. godine biva proglašen park šumom, a od 1999. godine nalazi se u sastavu Parka prirode Papuk, kao njegov najatraktivniji, najuzbudljiviji i najposjećeniji dio.

Foto: pp-papuk.hr
Ružica grad (Park prirode Papuk)

Područje Virovitičko-podravske županije naseljeno je još od neolitika (6000 – 3500. pr. Krista), a najstariji sačuvani kulturno-povijesni spomenici sagrađeni su u srednjem vijeku. Ružica grad, pokraj Orahovice, iz 13. stoljeća ubraja se među najznačajnije i najsačuvanije primjere srednjovjekovnih gradina u Hrvatskoj.

Foto: icv.hr, vg

Tekstovi i fotografije: TZ VT, TZ VPŽ, www.icv.hr, www.vpz.hr, Antonio Jurkin, Kristijan Toplak, Matija Rođak, Matija Turkalj