Hrvatski internetski portal „Emajstor magazin“, objavio je tekst o Virovitici pod naslovom “Obilazak Male Venecije: uzbudljivo putovanje Viroviticom!”:
 
Grad Virovitica okružen je prirodnim ljepotama koje nikoga ne ostavljaju ravnodušnim. Zato i ne treba čuditi što je Virovitica često odredište svih ljubitelja aktivnog odmora i boravka u zelenim oazama koje krasi Virovitička Bilogora, poznata po svojim lovištima i bogatstvu flore i faune, na čijem su tlu u davnoj prošlosti živjeli paleolitski ljudi, vješti lovci i skupljači hrane. U blizini je Park prirode Papuk, zaštićeno područje iznimne geološke, biološke i kulturne raznolikosti. Na svega nekoliko kilometara od Virovitice nalaze se Virovitički ribnjaci, koji obiluju brojnim vrstama slatkovodnih riba i predstavljaju najveće i najbogatije ribolovne vode na području Virovitice. Osim zadivljujućih prirodnih krajolika, ovo područje se može pohvaliti i bogatstvom kulturno-povijesnih spomenika. Izdvajamo znamenitosti koje nikako ne biste smjeli propustiti posjetite li Viroviticu.

Virovitica se nalazi na sjeveroistoku Hrvatske i administrativno je središte Virovitičko-podravske županije. U neposrednoj blizini je granica s Mađarskom. To je grad duge povijesti. U pisanom obliku spominje se još davne 1234. godine, u povelji slavonskog hercega Kolomana, kojom dobiva punopravni status srednjovjekovnoga grada. Duga i nadasve uzbudljiva povijest Virovitice slikovito je prikazana kroz znamenitosti koje se nalaze na tom području.

Jeste li znali da je grad Virovitica u prošlosti nosio nadimak Mala Venecija? Razlog leži u činjenici da je u samom središtu grada bilo čak 16 mostova.

Dvorac Pejačević – velebna građevina kojoj je vraćen stari sjaj

Ova jedinstvena atrakcija, a po mnogima i najljepši dvorac u Hrvatskoj, nalazi se u središtu Virovitice, na mjestu nekadašnje srednjovjekovne utvrde. Dvorac je uvršten u program zaštite i očuvanja kulturnih dobara Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Od 1969. godine zaštićen je kao spomenik kulture I. kategorije.

autor: Kristijan Toplak

U pitanju je dvorac poznate plemićke obitelji Pejačević, koja je imala velik utjecaj u Slavoniji i koja je upravo po svom vlastelinstvu dobila plemićko ime Pejačevići Virovitički. Dvorac je građen 4 godine – od 1800. do 1804. godine, prema nacrtima bečkog arhitekta N. Rotha. U vlasništvu ove plemićke obitelji bio je sve do sredine 19. stoljeća, nakon čega je prešao u ruke njemačke kneževske obitelji Schaumburg-Lippe, u čijem je vlasništvu bio sve do 1911. godine. Nakon toga to velebno zdanje kupuje grof Ivan Drašković, ali je u njegovom vlasništvu bio manje od dva desetljeća – zajedno s parkom, prodao ga je Gradu Virovitici 1930. godine. Od te godine zgrada je u službi Grada.

U pitanju je jednokatna jednokrilna građevina u čijem su prizemlju bile smještene gospodarske prostorije, dok su one na prvom katu bile reprezentativne, što je karakteristično za arhitekturu tadašnjih dvoraca; s tri rizalitna istaka, površine oko 3000 četvornih metara, što ga ubraja u veće hrvatske dvorce.

autor: Kristijan Toplak

Dvorac Pejačević je kasnobarokna građevina s elementima ranog klasicizma. Utjecaj klasicizma jasno je vidljiv u izduženoj tlocrtnoj dispoziciji, karakterističnoj za 19. stoljeće.

Zahvaljujući integriranom razvojnom programu obnove Dvorca Pejačević i revitalizacije Gradskog parka, pod nazivom „5 do 12 za Dvorac” dvorcu je vraćen stari sjaj. Središnja točka ovog projekta Grada Virovitice bila je obnova dvorca, kao građevine velike povijesne vrijednosti, i iskorištavanje njegovih potencijala za stvaranje muzejskog postava pod nazivom „Drveno doba“”, čime bi se Virovitica svrstala na popis gradova s iznimnim turističkim i kulturnim potencijalom.

Ovim projektom Dvorcu Pejačević i Gradskom parku vraćen je perivojni izgled: posađeno je novo drveće, grmlje i ukrasno raslinje, uređene su šetnice parka, kao i šetnica ispred Gimnazije Petra Preradovića, koja se može pohvaliti novom, modernom fontanom.

U sklopu projekta je, kao svojevrsni hommage vremenu u kojem je Virovitica bila poznata kao Mala Venecija, postavljeno pet dizajnerskih drvenih mostova, od kojih svaki priča svoju priču vezanu za Viroviticu. Tako je nastao Most ljubavi, koji vodi do crkve sv. Roka s posebnim proširenjem na kojem se mladi rado fotografiraju, budući da se u pozadini vidi velebni dvorac plemićke obitelji Pejačević. Most zrcala, izrađen u čudesnoj kombinaciji stakla i drva, osobito je zanimljiv budući da pruža različite poglede na sam dvorac. Tu je i Gimnazijski most, omiljen među mlađim generacijama, koje se rado okupljaju na njemu. Na mostu prema Robnoj kući prolaznici imaju priliku proći kroz „prolaz”, takozvani portal. Riječ je o Portal mostu, koji oblikom podsjeća na vrata i simbolički povezuje staru i novu, urbanu Viroviticu. Tu je i Glazbeni most, postavljen u blizini mjesta gdje je nekad bila Glazbena škola. Zahvaljujući posebnom dizajnu mosta, prolaznici stvaraju zvukove hodanjem.

Gradski muzej Virovitica – drvo u životu Virovitičana kroz povijest

Unutar Dvorca Pejačević nalazi se Gradski muzej, čiji je novi stalni postav posebno zanimljiv posjetiteljima. Osnovan je 1953. godine kao zavičajni muzej. Gradski muzej Virovitica od svog osnutka djeluje u velebnom dvorcu s ciljem kontinuiranog prikupljanja, čuvanja, dokumentiranja i prezentiranja muzejske građe te surađuje s institucijama i ustanovama na nacionalnoj razini.

U sklopu projekta obnove „5 do 12 za Dvorac” je nakon tri godine rada i priprema 5. prosinca 2019. javnosti predstavljen novi stalni postav Gradskog muzeja pod nazivom „Drveno doba”, u kojem sve posjetitelje očekuje potpuno novi pristup prezentaciji i interpretaciji povijesne, kulturne i prirodne baštine virovitičkog kraja.

Krovna tema novog stalnog postava prikazuje drvo kroz nekoliko aspekata povijesnog razvoja samoga grada, ali i starosjedioca Virovitice, koji su se zvali Mikeši. U zapadnom krilu Dvorca Pejačević predstavljeno je drvo u životu građana – od sobe „Šuma”, gdje posjetitelji mogu čuti zvukove šuštanja lišća i osjetiti mirise šume, preko prostorija koje prikazuju drvo u svakodnevnom životu kroz sukob seljačkih i građanskih obitelji, do sobe „Ženski svijet”, kao najintimnije prostorije u svakom domu.

U istočnom krilu je pak, uz salon obitelji Pejačević s velikim drvenim klavirom, prezentirano drvo kao sredstvo zarađivanja kroz prikaz starih virovitičkih zanata, cehova do TVIN-a, tvornice namještaja koja je izgradila Viroviticu. U potkrovlju Dvorca prikazano je drvo u društvenom, duhovnom i sakralnom životu Virovitičana kroz prikaz starih drvenih instrumenata, udrugu KUD Virovitica, Gradska glazba i HPD Rodoljub, te oltare drvene crkve iz Sedlarice.

Također, dodani su i brojni multimedijski i drugi sadržaji s fokusom na turistički doživljaj. Posjetitelji imaju priliku rezati pilom u samom Muzeju, natjecati se s ostalim posjetiteljima u rezanju debala različitih vrsta drva, slušati stari mikeški dijalekt na starinskim radijima, sudjelovati u kvizovima s mikeškim riječima. Omogućeno je čak i elektroničko slanje mikeških recepata za pripremu starih tradicionalnih jela, kao i edukacija o različitim načinima češljanja kose drvenim češljevima u različitim životnim razdobljima života žene, zatim „Virtualni ormar Pejačevića” i slično.

Gradski muzej Virovitica dobitnik je nagrade za najbolji slavenski muzej – ŽIVA 2022. Dodjela je održana u Brežicama u Sloveniji od 16. do 19. studenoga, a Gradski muzej Virovitica predstavio se pred oko 200 muzejskih djelatnika iz 13 slavenskih zemalja.

Župna crkva sv. Roka – poseban izraz franjevačkog baroka

Uz crkve u Čakovcu i Kloštar-Ivaniću, ovu sakralnu građevinu karakterizira poseban izraz franjevačkog baroka iz 18. stoljeća. Crkva sv. Roka danas je često kulturno središte Virovitice jer se u njoj održavaju brojni koncerti. Unutrašnjost ove crkve jedna je od najistaknutijih baroknih cjelina u Hrvatskoj.

Nakon oslobođenja Virovitice od turske vladavine zagrebački biskup Martin Borković predao je franjevcima provinciju sv. Ladislava i povjerio im upravu virovitičke župe. Nakon naseljavanja grada, podigli su drveni samostan i sagradili ovaj sakralni objekt u periodu od 1746. do 1752. godine. No pet godina kasnije crkva je stradala u jakom potresu koji je pogodio Viroviticu.

Uz glavni oltar sv. Roka, krasi je još osam sporednih oltara, propovjedaonica, faldistorij i sakristija. Oltarne slike, pozlate kipova, kao i stolarske radove izradila su franjevačka braća, rezbari i kipari: Luka Auleidner, Gerard Lohenbauer, Damjan Pitner i Timotej Schwab.

Osim nabrojenih znamenitosti, hrvatska Mala Venecija nudi još mnogo toga što će sigurno oduševiti sve koji je odluče posjetiti. Tu se nalazi stoljetna zgrada gimnazije, Muzej Franjevačkog samostana, Gradska knjižnica i čitaonica Virovitica, Kazalište Virovitica i brojne druge atrakcije. Na mjestu gdje se bajkovita Bilogora pretapa u plodnu Panonsku ravnicu očekuje vas grad velebnih građevina, bogate povijesti i kulture – Virovitica!

(eMajstor.hr, Tanja Prolić)